Nasilje u vezama je zlostavljajuće i prijeteće ponašanje čiji je cilj ostvarivanje moći i održavanje kontrole nad drugom osobom u odnosu (Cesar, 2016). Takvo ponašanje može uključivati fizičko, psihičko ili emocionalno, seksualno i elektroničko nasilje.
U krugu nasilja postoji nekoliko uloga – žrtva nasilja, počinitelj nasilja i promatrači koji na različite načine mogu biti uključeni u nasilje.
Jesi li nekada bio/bila u ulozi promatrača nasilja? Ako da, kako si reagirao/la? Što si napravio/la?
Postoje različiti razlozi zbog kojih promatrači odlučuju ne intervenirati. Neki od tih razloga uključuju strah da će biti ozlijeđeni, da će pogoršati situaciju ili i sami postati mete počinitelja, ne znaju što točno napraviti i kome se obratiti u situaciji kada se nasilje događa, stav „netko drugi će“ odnosno smatraju da nije njihova odgovornost da zaustave nasilje, počinitelja smatraju prijateljem, imaju negativan stav prema žrtvama (npr. On/a je gubitnika/ica, zaslužuje nasilje, tražio/la je to, nasilje će ga/ju očvrsnuti i sl.), ne žele biti izdajica itd. (Coloroso, 2004).
Međutim, promatrači su glavni saveznici u borbi protiv nasilja! U nastavku donosimo što ti kao promatrač možeš napraviti u slučaju nasilja (Ajduković i sur., 2011; Bijelić i Cesar, 2014; Cesar i sur., 2006).
Što napraviti ako je tvoj/a prijatelj/ica žrtva nasilja?
Prvi korak u zaustavljanju nasilja je prepoznati različite oblike nasilnog ponašanja i znakove da se tvoj prijatelj/ica nalazi u štetnom partnerskom odnosu. Znakovi mogu biti: vidljive modrice, promjene u fizičkom izgledu i ponašanju, osoba doživljava vrijeđanje pred drugima od strane partnera/ice, osoba doživljava provjeravanje i izrazito ljubomorno ponašanje od strane partnera/ice, osoba opravdava nasilno ponašanje partnera/ice, izražava brigu da ga/ju ne razljuti, izražava strah u njegovoj/njezinoj prisutnosti, osoba odustaje od stvari koje su mu/joj nekad bile važne, izolira se od prijatelja i obitelji itd.).
Osobe često ne žele pričati o tome što se događa zbog straha, srama, krivnje i drugih neugodnih emocija. Može proći dosta vremena prije nego se osoba odluče povjeriti stoga je u tom trenutku važno:
- biti tu i slušati
- vjerovati osobi i jasno joj/mu to dati do znanja da on/ona nije zaslužio/la takvo ponašanja i da nije kriv/a
- ne ignorirati problem i praviti se da se ništa ne događa
- poštovati njegove/njezine osjećaje i ne govoriti kako bi se trebao/la osjećati (moguće je i dalje voljeti nekoga tko se nasilno ponaša)
- ukazati na njegova/njezina prava u vezi i mogućnosti
- ne osuđivati nego dati podršku i ohrabriti da potraži stručnu pomoć
- dozvoliti mu/joj da sam odlučuje i poštivati njegove/njezine odluke iako se možda ne slažeš s tim (kritiziranje osobe što nije odmah prekinula odnos ili ga pokušava popraviti može odbiti osobu od tebe)
Što napraviti ako je tvoj/a prijatelj/ica počinitelj nasilja?
- kao i u slučaju da tvoj/a prijatelj/ica doživljava nasilje, za početak važno je prepoznati različite oblike nasilnog ponašanja
- jasno reci da takvo ponašanje nije u redu i da nećeš promatrati i dopustiti da se nasilno ponašanje nastavi.
- ako se osoba povjeri vezano uz nasilno ponašanje koje čini, imaj na umu da mu/joj je teško priznati da ima problem stoga je važno biti tu i slušati
- pomozi mu/joj da preuzme odgovornost za nasilno ponašanje i njegove posljedice (prebacivanje krivnje na osobu, alkohol ili psihoaktivne stvari su izgovori)
- nasilno ponašanje je naučeno i moguće ga je promijeniti stoga potakni osobu da potraži stručnu pomoć ili mu/joj pomozi u traženju stručne pomoći
Ako si primijetio/la da tvoj/a prijatelj/ica doživljava ili čini nasilje, ne šuti, poduzmi nešto! Klikom na link možeš zajedno s prijateljem/icom pronaći mjesto gdje mogu dobiti stručnu pomoć i podršku.
Izvori:
Ajduković, D., Ajduković, M., Cesar, S., Kamenov, Ž., Lӧw, A. i Sušac, N. (2011). Prevencija nasilja u mladenačkim vezama. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.
Bijelić, N. i Cesar, S. (2014). Nasilne veze su bezveze. Zagreb: CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
Cesar, S., Bijelić, N., Kobaš, V. i Hodžić A. (2006). Bolje spriječiti, nego liječiti –prevencija nasilja u adolescentskim vezama. Zagreb: CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
Cesar, S. (2016). Nasilne veze su bezveze. Zagreb: CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
Coloroso, B. (2004). Nasilnik, žrtva i promatrač. Zagreb: BIOS.
