Djeca i mladi s problemima u ponašanju su u visokom riziku od socijalne isključenosti, izdvajanja iz obitelji i smještaja u institucije. Institucionalna skrb ima svoje pozitivne strane u vidu zadovoljavanja osnovnih fizičkih i psihičkih potreba djeteta i mlade osobe, sprječavanja nastavka zanemarivanja i zlostavljanja te pružanje sigurne okoline za oporavak od traumatskih događaja (Sovar, 2015). Međutim, institucionalna skrb ima i brojne negativne strane zbog čega ovakav oblik skrbi može biti samo privremeno i prijelazno rješenje u kojem se dijete uz odgovarajuću stručnu podršku priprema za druge primjerenije oblike alternativne skrbi koji su prilagođeniji djetetovim potrebama, s tendencijom povratka u obitelj (UNICEF, 2010).
Alternativna skrb se definira kao formalni ili neformalni sustav u kojem je dijete zbrinuto izvan roditeljskog doma odlukom sudskog ili upravnog tijela, na inicijativu djeteta, njegovog roditelja ili primarnog skrbnika ili po nahođenju pružatelja skrbi u odsustvu roditelja (Europska stručna skupina za prijelaz s institucionalne skrbi na usluge podrške za život u zajednici, 2012).
Oblici alternativne skrbi uključuju (UNICEF, 2010):
- Neformalnu skrb – privatni oblik skrbi koji se pruža u obiteljskom okruženju u kojem o djetetu kontinuirano skrbe članovi obitelji ili druge osobe koje nisu u srodstvu s djetetom. Ovaj oblik skrbi nije određen od strane nadležnih tijela.
- Formalna skrb – oblik skrbi koji se pruža u obiteljskom okruženju, a koju je odredilo nadležno tijelo te sva skrb koja se pruža u institucionalnom okruženju, uključujući privatne ustanove, neovisno o tome je li to rezultat upravnih ili sudskih mjera.
S obzirom na okruženje u kojem se pruža, alternativna skrb može biti (UNICEF, 2010):
- Srodnička skrb – skrb obiteljskog tipa u djetetovoj proširenoj obitelji ili s bliskim prijateljima obitelji koje dijete poznaje, a koja može po svojoj prirodi biti formalna (po nalogu nadležnih tijela) ili neformalna (privatni dogovor unutar obitelji).
- Udomiteljska skrb – skrb u kojem je dijete, od strane nadležni tijela, smješteno u kućanstvo obitelji koja nije djetetova vlastita obitelj, a koja je prošla proces selekcije, kvalifikacije, ovlaštenja i nadzora za pružanje takve skrbi.
- Institucionalna skrb – oblik skrbi koji se pruža u svakom neobiteljskom grupnom okruženju, kao što su sigurna mjesta za pružanje hitne skrbi, tranzitni centri u izvanrednim situacijama te sve ostale ustanove skrbi za pružanje kratkoročne i dugoročne skrbi, uključujući dječje domove.
- Drugi oblici smještaja u obiteljsku skrb ili okruženje obiteljskog tipa
- Nadzirano samostalno stanovanje djece
Razvijanje alternativnih oblika skrbi za djecu i mlade predstavlja jednu od komponenata deinstitucionalizacije (Hope i Homes, 2004, prema Sovar, 2014). Deinstitucionalizacija ne znači zatvaranje institucija nego razvijanje drugih usluga u zajednici za djecu, mlade i obitelji (Rich, 2012, prema Sovar, 2014). Upravo kroz projekt „Poštuj sebe, poštuj druge – podrška djeci i mladima u zajednici“ želimo osigurati dostupne izvaninstitucijske socijalne usluge savjetovanja i pomaganja djeci i mladima s problemima u ponašanju te njihovim obiteljima kako bi se pružila adekvatna podrška, spriječila daljnja progresija teškoća odnosno prevenirala socijalna isključenost i izdvajanje djece i mladih s problemima u ponašanju iz obiteljskog okruženja i lokalne zajednice.
Literatura:
- Europska stručna skupina za prijelaz s institucionalne skrbi na usluge podrške za život u zajednici (2012). Zajedničke europske smjernice za prijelaz s institucionalne skrbi na usluge podrške za život u zajednici. Preuzeto 23.2.2023. s adrese: https://bit.ly/3JOe3UO.
- UNICEF (2010). Smjernice za alternativnu skrb o djeci. Preuzeto 23.2.2023. s adrese: https://www.unicef.hr/wp-content/uploads/2015/09/Smjernice_za_alternativnu_skrb.pdf
- Sovar, I. (2014). Institucionalizacija i deinstitucionalizacija ustanova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Ljetopis socijalnog rada, 22 (2), 311-332.
Projekt „Poštuj sebe, poštuj druge – podrška djeci i mladima u zajednici“ (UP.02.2.2.15.0055) sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog socijalnog fonda, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali, kroz Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Unaprjeđenje postojećih i širenje usluga izvaninstitucionalne skrbi na području odabranih urbanih aglomeracija/područja Osijek, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Zadar i Zagreb“, šifra poziva za dostavu projektnih prijedloga UP.02.2.2.15, objavljenog 31. srpnja 2020. godine.
Za više informacija o EU fondovima posjetite: https://strukturnifondovi.hr/; http://www.esf.hr/
