Pitajte dijete

Ne radi se o tome da se djeci govori što trebaju raditi već da im se objasni vrijednost pozitivnog življenja te iskorištavanja onog što imaju na raspolaganju na najbolji mogući način.

Pitate li dijete da odabere 5 riječi kojima bi se opisalo, određujete smjer razmišljanja koji će dijete potaknuti da osvijesti sebe kao osobu, da razmišljati o tome kako ga/ju doživljava okolina, što će samo po sebi stvoriti okvir gdje se nalazi u svom malom svijetu.To je važno zbog stvaranja kalupa za realnu sliku o samom sebi.
Nije loše pitati dijete što ga čini najsretnijim od aktivnosti koje su prisutne u njegovu/njenu životu.

Neka djeca vole igrati video igre, to ih čini sretnima i to je u redu. Novija istraživanja ukazuju na to da postoje psihološke dobrobiti kod igranja tih igara. Naravno, treba znati da nisu sve video igre dobre za dijete te se treba pažljivo odabrati ta koju će igrati neko vrijeme.
Igranje igara spaja i supružnike ili partnere jer se mnoge od njih mogu igrati u parovima pa se čitava priča pretvara u zabavu za cijelu obitelj. Naravno postoje i druge društvene igre koje se mogu igrati s djecom.Osmjesi roditelja i vesela atmosfera ostat će djetetu u sjećanju čitav život.
Poanta ovog pitanja je zapravo usmjeriti dijete da razmišlja o tome što ga čini sretnim, kako bira aktivnosti koje imaju taj učinak – što će ga potaknuti da se više bavi takvim aktivnostima, a to bi moglo rezultirati dobrim odabirom daljnjih hobija pa čak i karijere.
Jedno od pitanja koje se u takvom razgovoru može postaviti djetetu jest što znaš raditi, a mogao bi naučiti druge.

Nije loše, dapače preporučljivo je da se dijete nauči što ranije da oko njega/nje postoji zajednica ljudi koji su važni i kojima treba pomoći ponekad.

Dijete će se, počne li razmišljati o tome i ponašati se tako, osjećati vrjednijim te će ga/nju podsjetiti da je posebno i da ima što ponuditi svijetu, a to su temelji za samopouzdanje i sigurnost u sebe. Osim toga, pomaganje i učenje drugih o nečemu, potiče daljnje učenje o drugim stvarima koje trenutno možda nisu u fokusu djeteta.
Pitanje što je nabolje ili najgore što ti se ikad dogodilo

implicira poznavanje toga da se život sastoji od lijepih ali i ružnijih stvari. Bitno je naglasiti da ni jedno od ovoga dvoje nije vječno i stalno stanje.Život je miks dobrog i lošeg i upravo radi toga i jest toliko izazovan i uzbudljiv.
Dijete treba znati ovu činjenicu kako bi se mentalno pripremilo za život. Pitanje je usmjereno da potakne tu svjesnost. Pomaže da dijete shvati kako su loše stvari koje nam se događaju nestalne i prolazne te da se upravo radi njih više radujemo dobrim stvarima zbog čega ih i više cijenimo.

Nastavak na ovu temu ima oblik pitanja što si naučio/ila iz tog dobrog/lošeg što se dogodilo.

Ovo je prema staroj mudroj : iskustvo je najbolji učitelj, što je istina. Shvati li dijete kako može nešto naučiti iz loših situacija prava je dragocjenost. Ovo pitanje će ga potaknuti na to. Naučiti nešto iz života roditelja je također pozitivna stvar.
Dobro je istražiti što dijete misli da će mu najviše koristiti u životu od svega što je dosad (do tog trenutka) naučilo. Ovo pitanje može dijete podsjetiti da će jednog dana biti odrasla osoba te da će mu stečena znanja biti korisna. Također, otkriva i to kako dijete percipira važnost stečenih znanja te način i smjer njegovog/njenog razmišljanja. Razmišljanje o takvim stvarima može potaknuti i motivirati dijete na daljnje učenje što kasnije u životu postaje vrlo korisna aktivnost.
Što bi ste vi odgovorili na pitanje da se možete vratiti desetak godina u nazad, kroz vrijeme što bi ste rekli samoj/mom sebi?

Vjerojatno bi tu bilo svakakvih odgovora, zašto ne pitati to vlastito dijete. Period godina treba smanjiti doduše, pa bi to pitanje glasilo da se možeš vratiti 3 godine u nazad, što bi rekao/la samom/oj sebi? Ovo pitanje započet će zabavan razgovor koji vam pomaže da otkrijete ranije eventualne djetetove probleme ili poziciju iz koje je promatralo stvari oko sebe.

Osim toga, ovo pitanje otvara mogućnost da se prokomentiraju prijašnja razočaranja, frustracije ali i pozitivne stvari koje su se događale.
Pitanje, na čemu si najzahvalnija/ji potiče dijete da sagleda stvari iz pozitivnog kuta te osvijesti kako je život lijep. Ovo pitanje će potaknuti i dijete da stvari nauči slagati po prioritetima koji su zaista bitni u životu. naučit će da su dragocjene stvari zapravo male stvari koje treba cijeniti. Općenito, sreća je povezana sa zahvalnošću upravo na tim tzv. malim stvarima. Što prije dijete to spozna to bolje za njega ili nju.

Poznato je da djeca imaju sposobnost koncentrirati se na sebe i svoje osjećaje bez da se zamaraju s drugima i njihovim osjećajima. Pitate li dijete što misli kako se osjeća ”druga osoba”, a to može biti bilo tko, važno je da zbog budućih odnosa u životu osvijesti da drugi također osjećaju stvari te da razvija empatiju.
Potičite empatiju kod djeteta pitanjima što drugi osjeća, kako je došlo do toga, je li to u redu ili kako je moglo drugačije? Bude li razmišljalo o tome, dijete će postati obzirnije, pomagat će drugima i biti će sretna osoba. Sretni lljudi pomažu drugima i imaju razvijenu empatiju, to je poznata stvar.

Razmišljati o budućnosti je u redu i poželjno. Zato je pitanje kako misliš da će izgledati tvoj život u budućnosti poželjno.

Planiranje je vještina koje je važno savladati što prije u životu, a određivanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva također. Odgovorom na ovo pitanje dobiti će te uvid u to kako dijete vidi svijet sada i u budućnosti, kako vidi sebe, svoju obitelj.

Društvo u kojem se krećemo ima utjecaj na naš život, svi to znamo. isto je i s djecom. Pitati što misliš, koji mi je od tvojih prijatelja najdraži, sigurno je dobrodošlo u razgovor. tko je kakav, zašto je takav i bi li mogao biti bolji, važne su stvari za promisliti.

Kroz pitanje: Da možeš biti slavan zbog nečega, što bi to bilo?, potičemo dijete da razmišlja o tome što znači zaista uspjeti u životu. Je li to zaraditi se što više novca ili je u pitanju nešto drugo. Zbog čega bi htio/la da te pamte ljudi, potpitanje koje vas vodi u spoznaju kako razmišlja vaš mališan. Također, otkriva što na njega utječe, u kome vidi uzor. To su važne informacije za promatranje razvitka djetetovog karaktera.

Istraživanja govore da je predviđanje i očekivanje pozitivnih iskustava izvor više sreće od samih iskustava. U tom kontekstu, pitanje kako bi promijenila/nio svijet da možeš, još jedno je od ”dobrih pitanja”. Ako je dijete dovoljno naraslo da shvaća pojam budućnosti i svijeta, treba ga usmjeriti da razmisli o  tome kako se stvari mogu promjeniti na bolje i što je to ”bolje” zapravo.

Život je pun neugodnih spoznaja povezanih sa siromaštvom, bolesti, neznanjem te nekim drugim oblicima patnje. Zbog toga je važno pitati kako i kome bi danas pomogao?

Budimo ti koji će se ponašati jedni prema drugima kao braća i sestre pa tako odgajamo i svoju djecu.

Ovo pitanje ide u tom smjeru. Razmišljanje o tome kome je teže i tko je u potrebi osnažuje osjećaj zajednice kod djeteta i osvještava mu moć promjene stvari na bolje. Uostalom, pomaganje drugima potiče izlučivanje oksitocina i endorfina koji podižu raspoloženje, a takav način podizanja raspoloženja je najbolji.

Ako bi mogao smisliti i zadati jedno pravilo čitavom svijetu, koje bi to bilo?

Ovo pitanje osvještava kod djeteta činjenicu da svijet počiva na pravilima koje su tu da nam pomognu, a ne da nas kazne. Dijete će shvatiti ovo te će se pridržavati tih pravila i imati svoje osobno pravilo o kojem će razmisliti.

To osobno pravilo ili motto može biti ključ u odgajanju poštenih, poštovanja vrijednih mladih građana te istovremeno vrijednih i produktivnih članova društva.

Eto, što reći za kraj osim razgovarajte o svemu s vašim malim ljudima. Oni su kao spužvice, upijaju sve oko sebe, a vas doživljavaju kao izvor iskustava, oponašaju vas te se u vas pouzdaju da će te im objasniti stvari, potaknuti ih da razmišljaju, zbog čega će se osjećati još sigurnije i sretnije sa vama.