Okrugli stol „Činimo li dovoljno za djecu i mlade s problemima u ponašanju?“ održan je 27. siječnja 2023. u Zagrebu, u organizaciji Grada Zagreba, Gradskog ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom i udruge „Djeca prva“, koji u partnerstvu s Društvom za psihološku pomoć i Centrom za pružanje usluga u zajednici „Savjetovalište Luka Ritz“ provode projekt „Poštuj sebe, poštuj druge – podrška djeci i mladima u zajednici“, financiran bespovratnim sredstvima Europskog socijalnog fonda.
Skup je okupio stotinjak stručnjaka, predstavnika sustava socijalne skrbi, odgojno-obrazovnog sustava, zdravstva, pravosuđa, policije i udruga, a održan je s ciljem razmjene iskustava i primjera dobre prakse pružanja podrške djeci i mladima s problemima u ponašanju kao i adresiranja područja u kojima su nužna poboljšanja.
Obzirom na zabrinjavajući porast pojavnosti poteškoća vezanih za mentalno zdravlje odnosno pojavnosti problema u ponašanju kod djece i mladih sudionici okruglog stola složili su se da je iznimno važno rano prepoznati dijete koje iskazuje probleme u ponašanju ili kod kojeg postoji rizik od pojave problema u ponašanju te njemu kao i članovima njegove obitelji pružiti odgovarajuću i pravovremenu pomoć.
Stoga je zaključeno sljedeće:
-
Iako postoje aktivnosti, preventivni i tretmanski programi kao i organizacije, kao što su ustanove ili udruge, koje pružaju podršku djeci, mladima i članovima njihovih obitelji, obzirom na iskazane probleme i potrebe, dostupna podrška je nedostatna. Potrebno je povećati dostupnost socijalnih i zdravstvenih usluga u lokalnoj zajednici te i dalje zagovarati, prema donositeljima odluka na nacionalnoj razini, uvođenje sustavnih promjena u pružanju podrške djeci i mladima koji iskazuju probleme u ponašanju.
-
Budući su osnovnoškolskim obrazovanjem obuhvaćena sva djeca, škole bi trebale biti mjesto ranog prepoznavanja djece i mladih s problemima u ponašanju ili u riziku za razvoj problema u ponašanju. U tom smislu potrebno je osigurati veći broj stručnih suradnika u školama kao i dodatnu edukaciju učitelja i nastavnika, kako bi bolje razumjeli nastanak problema u ponašanju te znali prepoznati i pružiti odgovarajuću podršku djeci i mladima.
-
U pružanju podrške djeci i mladima s problemima u ponašanju važno je nastaviti s pristupom koji se temelji na multidisciplinarnosti i suradnji različitih sustava, koji u rad uključuje cijelu obitelj, a pozitivnu promjenu zasniva na jačanju zaštitnih čimbenika te izgradnji pozitivnih i sigurnih odnosa djece i odraslih. U pružanje podrške važno je uključiti cijelu zajednicu te informirati i senzibilizirati javnost o rizičnim čimbenicima za razvoj problema u ponašanju, potrebama djece i mladih te važnosti pružanja podrške u cilju postizanja pozitivnih promjena za djecu, mlade, obitelj i cijelu zajednicu.
U nastavku donosimo više informacija o održanom okruglom stolu te izlaganjima panelistica.
Na početku skupa, u ime pročelnice mr.sc. Lore Vidović, sudionike je pozdravila predstavnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, mr.sc. Iva Prpić, Voditeljica Odjela za podršku djeci i obiteljima. Panelistice okruglog stola bile su dr.sc. Mirela Šentija Knežević, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, dr.sc. Lana Petö Kujundžić, sutkinja, predstavnica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mlade, Vanda Bazmenjak, diplomirana defektologinja iz Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade, Jelena Petković, diplomirana socijalna pedagoginja iz Osnovne škole „Lovro pl. Matačić“ i Martina Šušnjara, magistra socijalnog rada, stručna suradnica Centra za pružanje usluga u zajednici „Savjetovalište Luka Ritz“. Raspravu je moderirala Natalija Stanković, profesorica psihologije, izvršna direktorica udruge „Djeca prva“.
Dr.sc. Mirela Šentija Knežević predstavila je rad Centra za zdravlje mladih, čiji je osnivač Grad Zagreb, u kojem se usluge pružaju bez uputnice i besplatne su za korisnike te portal mentalnozdravlje.zagreb.hr na kojem djeca, mladi i roditelji mogu pronaći informaciju gdje zatražiti pomoć kao i dobiti podršku stručnjaka kroz SOS telefon. Naglasila je potrebu unaprjeđenja psihijatrijske pomoć djeci i mladima budući su trenutni smještajni kapaciteti Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež nedovoljni. Apelirala je na Ministarstvo zdravstva da proširi kapacitete drugih bolnica kako bi djeca kojoj je to potrebno mogla dobiti psihijatrijsku pomoć u svojim sredinama. Svako četvrto dijete nosi se s nekom vrstom anksioznosti i depresivnost, a podaci ukazuju i na veliki porast suicidalnosti među djecom i mladima, što je uvelike posljedica neodgovarajuće podrške djeci nakon potresa i za vrijeme pandemije kao i previsokih očekivanja vezano za školski uspjeh koja predstavljaju pritisak s kojim se djeca i mladi često ne mogu nositi.
Dr. sc. Lana Petö Kujundžić je istaknula kako prekršajne sankcije koje su najčešće financijske prirode nisu pokazale utjecaj na zaustavljanje neprihvatljivog ponašanja maloljetnika te kao primjer dobre prakse u poticanju pozitivnih promjena u ponašanju djece i mladih počinitelja prekršajnih djela navela STOP program u kojem se umjesto sankcija potiče preuzimanje odgovornosti kod djeteta ili mlade osobe kroz uključivanje u aktivnosti (humanitarni rad, savjetovanje, trening socijalnih vještina) u lokalnoj zajednici. Apelirala je na donositelje odluka da se program uvede sustavno, na razini cijele Republike Hrvatske. Nadalje, istaknula je kako se maloljetni počinitelji kaznenih djela i dalje smještavaju u zatvore za odrasle i apelirala na donositelje odluka da se osigura smještaj prilagođen maloljetnicima, uvedu specijalizacije sudaca i posebni odjeli unutar sudova, kako bi se osiguralo pravosuđe prilagođeno djeci.
Vanda Bazmenjak je predstavila aktivnosti Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade: provedba preventivnih programa za cjelokupnu učeničku populaciju, vođenje evidencije o slučajevima nasilja među djecom i mladima, suradnja s fakultetima, sustavom socijalne skrbi, suradnja i pružanje podrške školama. Istakla je potrebu senzibilizacije šire javnosti o ovoj temi, zapošljavanje većeg broja stručnih suradnika u školama, posebno socijalnih pedagoga te je apelirala prema državnoj razini za reformu školstva u kojoj će se djecu podučavati emocionalnoj pismenosti.
Jelena Petković predstavila je rad s djecom i mladima s problemima u ponašanju unutar škole, koji uključuje i rad s roditeljima i učiteljima, a zasniva se na jačanju potencijala i zaštitnih čimbenika djeteta i obitelji. Kao ključnu ulogu škole vidi rano prepoznavanje i kontinuirano praćenje djece i mladih u riziku. Naglasila je važnost međusektorske suradnje, a kao primjere dobre prakse navela je suradnju škole s Domom za odgoj djece i mladeži Zagreb i Centrom za zdravlje mladih. Kao prostor za unapređenje vidi pružanje podrške stručnjacima i dostupnost supervizije za stručne suradnike, učitelje i nastavnike.
Martina Šušnjara naglasila je važnost rada s roditeljima djece i mladih s problemima u ponašanju te istaknula kako unutar Savjetovališta Luka Ritz primjenjuju individualan i fleksibilni pristupu korisniku, koriste kreativne metode u radu te rade s cijelom obitelji. Naglasila je da je u radu važno izgraditi dobar odnos s korisnikom te naglašavati podršku umjesto kazne. Također, istaknula je važnost suradnje među ustanovama na razini sustava, jasnoj podjeli odgovornosti i pravovremenoj reakciji.
U smislu važnosti suradnje i koordiniranog djelovanja za dobrobit djece i osiguravanja dostupnih socijalnih usluga, moderatorica okruglog stola istaknula je rad dviju neformalnih mreža udruga: Mrežu psihosocijalnih savjetovališta za korisnike u riziku i Mrežu udruga za zaštitu prava djece.
