Događa li ti se da…
- …osjećaš izrazitu ljubomoru i posesivnost prema dečku/curi?
- …koristiš rečenice poput „Da me stvarno voliš, ti bi…“ ili „Ako to ne napraviš, prekinut ćemo.“?
- …stalno provjeravaš gdje je i što radi tvoj/a dečko/cura?
- …ograničavaš vrijeme koje tvoj/a dečko/cura provodi sa svojim prijateljima/icama ili obitelji?
- …izražavaš svoju ljutnju na agresivan način prema dečku/curi?
- …vrijeđaš dečka/curu?
- …nagovaraš ili ucjenjuješ svoga/ju dečka/curu na seksualni odnos?
Svi imamo potrebu za pripadanjem i želimo izgraditi kvalitetne odnose s drugim osobama. Želimo ljubavne veze u kojima postoji međusobno poštovanje, sigurnost, povjerenje, iskrenost i empatija. Vjerujemo da nije lako prepoznati da svojim ponašanjem štetimo dečku/curi i da nas takvo ponašanje udaljuje od kvalitetne ljubavne veze kakvu želimo imati. No, upravo prepoznavanje štetnog ponašanja je prvi korak u njegovoj promjeni.
Ranije opisana ponašanja su različiti oblici nasilja koji se mogu pojaviti u vezama. Nasilje u vezama je zlostavljajuće i prijeteće ponašanje čiji je cilj ostvarivanje moći o održavanje kontrole nad drugom osobom u odnosu (Cesar, 2016). Takva ponašanja mogu uključivati:
- Fizičko nasilje – guranje, grubo hvatanje, udaranje, šamaranje, ograničavanje kretanja, bacanje i uništavanje predmeta
- Psihološko ili emocionalno nasilje – vikanje, vrijeđanje, zastrašivanje, ismijavanje, kritiziranje, ucjene i manipulacije, kontroliranje odijevanja, ponašanja i kretanja, neprestano provjeravanje, posesivnost i ljubomora, stvaranje osjećaja krivnje, izoliranje od prijatelja i obitelji
- Seksualno nasilje – seksualno uznemiravanje, dobacivanje uvredljivih komentara seksualnog sadržaja, nagovaranje ili ucjenjivanje na seksualno odnos, prisila na stupanje u seksualno odnos, silovanje
- Elektroničko nasilje ili cyberbullying – slanje uvredljivih poruka, širenje glasina, poticanje grupne mržnje, objavljivanje osobnih podataka, intimnih poruka/fotografija/videa, krađa lozinke
I mladići i djevojke podjednako čine nasilje, ali se razlikuju s obzirom na oblik nasilja koji koriste. Mladići su češće čine fizičko, a djevojke psihičko ili emocionalno nasilje (Ajduković i sur., 2011). Bez obzira je li počinitelj muškog ili ženskog spola, važno je naglasiti da nasilno ponašanje nikad nije opravdano i prihvatljivo.
Što možeš napraviti?
- Možda nisi svjestan/na da su neka ponašanja oblik nasilja stoga je važno prepoznati i osvijestiti nasilna ponašanja kod sebe.
- Preuzeti odgovornost za nasilno ponašanje i njegove posljedice (prebacivanje krivnje na drugu osobu u odnosu, alkohol ili psihoaktivne tvari su izgovori).
- Obratiti se prijateljima i odrasloj osobi od povjerenja (roditelji, drugi članovi obitelji, razrednici, profesori, stručni suradnici u školi (psiholog, pedagog, socijalni pedagog), treneri itd.).
- Nasilno ponašanje je naučeno i moguće ga je promijeniti! Klikom na link pronađi mjesto na kojem možeš pričati i potražiti stručnu pomoć i podršku. Stručna osoba ti može pomoći da razviješ adekvatne socijalne i emocionalne vještine te naučiš nenasilne oblike ponašanja.
Izvori:
Ajduković, D., Ajduković, M., Cesar, S., Kamenov, Ž., Lӧw, A. i Sušac, N. (2011). Prevencija nasilja u mladenačkim vezama. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.
Cesar, S. (2016). Nasilne veze su bezveze. Zagreb: CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
