Strah je neugodan osjećaj koji se javlja u situacijama koje su nam nepoznate i koje mogu biti potencijalno ugrožavajuće za nas. Strah je univerzalna emocija što znači da ga svi ljudi osjete, a simptomi koji se tada javljaju mogu biti fizički, misaoni i ponašajni, kao npr. lupanje srca, znojenje, drhtanje, kratkoća daha, osjećaj gušenja, bol u prsima, mučnina, naleti vrućine i/ili hladnoće, trnci ili utrnuće ruku i nogu, zujanje ili zvonjenje u ušima, i sl. Također, javljaju se misli da će se dogoditi nešto kobno, da gubimo kontrolu, da ćemo učiniti nešto što će nas osramotiti, da ćemo se ugušiti, dobiti srčani udar, moždani udar, da ćemo umrijeti. Doživljavamo različita opažajna iskrivljenja kao da smo u snu ili npr. imamo dojam da je „situacija nestvarna“ (derealizacija) ili da smo „mi nestvarni“ (depersonalizacija) pa nam se čini kao da ćemo poludjeti. Iako se na emociju straha gleda kao nešto negativno, strah je emocija koja nas štiti i omogućava naš opstanak u slučaju moguće opasnosti.
Ljudi često miješaju pojmove strah i anksioznost, međutim oni se međusobno razlikuju. Strah je emocija koja se javlja zbog realne i konkretne prijeteće situacije. Kraćeg je trajanja i nalazi se u korijenu anksioznosti. S druge strane anksioznost je trajni osjećaj straha i složenije emocionalno stanje koje se javlja kada osoba očekuje da će se u budućnosti dogoditi neka situacija koja je uznemiruje (često se javlja pitanje „Što ako…?“).
Kada govorimo o osjećaju straha kod djece, strahovi se javljaju već u prvoj godini života, a to su najčešće strahovi od zvuka telefona, automobila, grmljavine, naglog podizanja glasa itd. Strahovi su kod djece uobičajena i zdrava pojava jer se suočavajući sa strahom uče biti oprezniji i obazriviji. Također, kod djece je taj strah najčešće realan i ima važnu ulogu u sazrijevanju djeteta.
Što se tiče osjećaja straha kod odraslih, kao što smo ranije bili naveli, strah je univerzalna emocija i pojavljuje se kod svih ljudi. Najčešći strahovi kod odraslih su strah od promjene, samoće, neuspjeha, odbijanja, nesigurnosti, propasti, povrede, osude okoline itd. Također, možemo spomenuti i strah od bolesti kao i strah od potresa koji zadnjih godina utječe na mnoge ljude.
Svi se mi na različite načine nosimo sa strahom. Neki bježe kad osjete strah, neki se povuku, neki se predaju raznim opojnim sredstvima i dr. Neki od tih načina su adekvatniji, a neki manje adekvatni. Svaki je čovjek drugačiji i svatko ima različite obrasce reagiranja i ponašanja. Ono što je važno pronaći zdrav način suočavanja sa strahom koji će nama biti odgovarajući. U nastavku donosimo nekoliko savjeta koji Vam mogu pomoći u nošenju sa strahom:
- Prepoznavanje straha – prvi korak u suočavanju sa strahom je njegovo prepoznavanje. Što u tijelu osjećate kada Vam se javi strah? Koji fizički, misaoni i ponašajni simptomi se tada pojavljuju?
- Racionalno ili iracionalno? – što je to u Vama izazvalo strah? Pokušajte prepoznati podražaj, predmet, situaciju ili nešto drugo što je izazvalo osjećaj straha. Razmislite je li taj strah racionalan ili iracionalan odnosno javlja li se zbog ozbiljnih i ugrožavajućih prijetnji ili je možda produkt pretjeranog razmišljanja?
- Suočavanje sa izvorom straha – ako je moguće, pokušajte se suočiti s izvorom svoga straha jer na taj način smanjujete njegovu važnost, lakše ga nadilazite i postajete kontrolorom situacije.
- Razgovor s osobama od povjerenja – važno je pričat s drugim ljudima o strahovima i općenito o stvarima koje vas okupiraju, brinu ili straše.
- Duboko disanje – utvrđeno je kako, u situaciji kada osjećamo strah, dišemo plitko što dovodi do poremećaja u ravnoteži kisika i ugljičnoga dioksida i pogoršava simptome straha i anksioznosti. Dijafragmalno (trbušno) disanje uspostavlja povoljnu ravnotežu i postiže doživljaj opuštenosti.
- Opuštajuće aktivnosti – slušanje glazbe, šetanja, vježbanje, crtanje, slikanje samo su neke od aktivnosti koje Vam mogu pomoći u lakšem nošenju sa strahom. Koje aktivnosti Vas opuštaju?
- Stručna pomoć – strah ima funkciju da nas zaštiti i u redu je osjećati strah. Međutim, ako strah ometa naše svakodnevno funkcioniranje važno je potražiti stručnu pomoć i podršku.
Naposljetku, pripremili smo i dvije vježbe koje Vam također mogu pomoći kada osjetite strah:
Opuštanje mišića
- Pronađi mjesto koje je mirno i tiho. Sjedni na stolicu i udobno se smjesti. Zatvori oči i fokusiraj se na disanje. Polako osvještavaj kako zrak ulazi kroz nos, u pluća, kako se tvoj prsni koš širi i kako zrak izlazi ponovno iz pluća kroz nos van. Nekoliko trenutaka se fokusiraj na svjesnost procesa disanja.
- Ruke, odnosno šake čvrsto stisni, usmjeri svoju pozornost na njih i jačinu stiska, zadrži fokus nekoliko sekundi te lagano otpusti stisak i otvori dlan. Na taj način možeš osjetiti otpuštanje tenzije u tom dijelu tijela. Pokušaj vježbu provesti i za druge dijelove tijela, vilica, ramena, trbuh, noge i sl. Stisak neka bude one jačine koja je tebi potrebna. Također, ono što može pratiti kontrakciju i otpuštanje mišića je i disanje – udisaj na kontrakciju, izdisaj na otpuštanje.
Vizualizacija
- Udobno se smjesti u poziciju koja ti najbolje odgovara. Zatvori oči i nekoliko trenutaka vizualiziraj svoje “sigurno mjesto”. To može biti stvarno mjesto, a može biti i neko zamišljeno, ono koje ti pruža osjećaj sigurnosti, smirenosti, sreće.
- Promotri kako to mjesto izgleda. Što se sve tamo nalazi? Koje boje su prisutne? Koji zvukovi se mogu čuti? Što tamo radiš?
- Kada si zamislio/la sebe na tom mjestu, ostani nekoliko trenutaka u njemu. Zatvorenih očiju se fokusiraj na disanje i mentalnu sliku mjesta.
- Ako nakon vježbe imaš dovoljno vremena, zapiši opis tog mjesta ili ga nacrtaj. Na taj način će mentalna slika tog mjesta biti jača, a u trenucima tjeskobe ili straha ćeš se lakše prisjetiti istog i moći vratiti u to mjesto.
Literatura:
https://sretnodijete.net/kad-se-javljaju-prvi-strahovi/
https://hr.encyclopedia-titanica.com/significado-de-miedo
file:///C:/Users/38595/Downloads/3-4.5_Jovan%20Bamburac,%20Zdenka%20Budanko%20i%20Vlado%20Jukic,%20Strah%20%E2%80%94%20psihijatrijska.pdf
https://zelimznati.hr/2021/01/04/kako-si-pomoci-u-trenucima-straha-i-tjeskobe/
https://anksioznost.info/blog/strah-vs-anksioznost/
Za Udruženje „Djeca prva“ pripremila:
Helena Kožić, volonterka Udruge, studentica treće godine preddiplomskog studija Edukacijskog-rehabilitacijskog fakulteta
