Seksualno nasilje je svako neželjeno ponašanje bez dobivenog pristanka usmjereno protiv osobe i njezine seksualnosti. Takva ponašanja mogu uključivati: seksualno uznemiravanje, dobacivanje uvredljivih komentara seksualnog sadržaja, nagovaranje ili ucjenjivanje na seksualni odnos, odbijanje korištenja zaštite prilikom seksualnog odnosa, ignoriranje ako osoba kaže ne, prisila na stupanje u seksualni odnos, silovanje (Cesar, 2016; Ženska soba). Seksualno nasilje u vezama mladih najčešće započinje emocionalnim nasiljem kroz koje nasilna osoba dobiva moć i kontrolu nad žrtvom. S vremenom oblici nasilja mogu postati brojniji i intenzivniji ako se na vrijeme ne reagira (Mamula i sur., 2020).
U nastavku donosimo neke tvrdnje vezane uz seksualno nasilje u vezama mladih (Mamula i sur., 2020). Jesu li one točne ili ne točne?
Ne može se nazvati silovanjem ako su osobe u vezi.
Odgovor: Silovanje je silovanje bez obzira na odnos žrtve i počinitelja. U adolescenciji, u 9 od 10 slučajeva seksualnog nasilja počinitelji su partneri/bivši partneri.
To što je osoba u vezi već jednom pristala na seksualne odnose znači da i svaki sljedeći put mora pristati.
Odgovor: Jednom dani pristanak ne znači da isti vrijedi i za svaki sljedeći put. Seksualne aktivnosti izraz su međusobne želje i poštovanja, a ne očekivanja, pritiska i prisile. Osoba se može predomisliti u bilo kojem trenutku, a dečko/cura to mora poštivati.
Dečki uvijek žele i uvijek su spremni za seksualne odnose.
Odgovor: Dečki kao i djevojke ponekad jednostavno ne žele seksualne odnose i nisu spremni za njih. Povremeni nedostatak želje za seksualnim odnosima nisu nedostatak „muževnosti“.
Djevojka može spriječiti silovanje, ako to stvarno želi.
Odgovor: Ne pružanje otpora ne znači da je osoba pristala na seksualni odnos. Osoba može ne pružati otpor iz različitih razloga kao što su osjećaj straha za vlastiti život, stanje šoka ili nije u mogućnosti (npr. pod utjecajem je alkohola i droga).
Kad dečko plati izlazak, normalno je da očekuje seksualni odnos.
Odgovor: Seksualni odnos se ne duguje nikome. Prisila na seksualni odnos nakon plaćenog izlaska je seksualno nasilje.
Osobe koje su doživjele seksualno nasilje mogu osjećati strah, zbunjenost, sram, krivnju, tugu, bespomoćnost i brojne druge neugodne emocije. Nepovjerenje prema drugima, anksioznost, depresivnost, narušeno samopoštovanje i samopouzdanje, narušeno seksualno zdravlje, samoozljeđivanje suicidalne misli, samo su neke od psiholoških posljedica seksualnog nasilja. Također, seksualno nasilje može imati posljedice i na socijalni život osobe (Mamula i sur., 2020). Zbog nepovjerenja, straha od odbacivanja i reakcija okoline, mnoge mlade osobe odluče šutiti o tome što im se događa te ne mogu dobiti pomoć i podršku koja im je potrebna.
Ako si prepoznao/la da se nalaziš u vezi koja je nasilna, zapamti: nisi kriv/a za nasilno ponašanje dečka/cure i nasilno ponašanje nikada nije opravdano i prihvatljivo! Obrati se odrasloj osobi od povjerenja ili klikom na link pronađi sigurno mjesto na kojem možeš pričati i potražiti pomoć i podršku.
Izvori:
Cesar, S. (2016). Nasilne veze su bezveze. Zagreb: CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
Mamula, M., Popadić, D., Mihaljević, K., Hojt Ilić A., Peto Kujundžić, L., Kolega M., Bićanić J. i Drožđan-Kranjčec, A. (2020). Seksualno nasilje nad djecom i mladima. Zagreb: Ženska soba – Centar za seksualna prava.
Ženska soba. Oblici seksualnog nasilja. Preuzeto 25.10.2023. s adrese: https://zenskasoba.hr/seksualno-nasilje/oblici-seksualnog-nasilja/.
