Prepoznajmo stres
Adolescencija je životno razdoblje koje sa sobom donosi brojne fizičke i psihičke promjene, ali i promjene u ulogama u cijeloj obitelj. Upravo zbog toga ovo razdoblje može predstavljati izazov kako za adolescenta tako i za roditelje. Ulazak u pubertet, tjelesne promjene, školske obaveze, izvannastavne aktivnosti, odnosi s obitelji i vršnjacima samo su neki od izvora stresa u adolescenciji. Prepoznavanje znakova koji upućuju da smo pod stresom prvi je korak u njegovoj regulaciji. Upravo aktivnost „Prepoznajmo stres“ otvara mogućnost djetetu i Vama da naučite prepoznati prve znakove stresa.
Stres je dio svakodnevnog života i nažalost ga nije moguće u potpunosti ukloniti, ali možemo naučiti kako se bolje nositi s njim. Za početak, važno je na vrijeme prepoznati kada smo pod stresom kako bismo mogli poduzeti korake koji nam pomažu u njegovoj regulaciji i smanjenju negativnih posljedica stresa. Postoje različiti znakovi po kojima nam tijelo šalje poruku da se nalazimo pod stresom. Znakovi mogu biti tjelesni (npr. glavobolja, napetost u mišićima, umor, brzo kucanje srca, prekomjerno znojenje itd.), psihički (npr. pojava neugodnih emocija kao što su ljutnja i tuga, manjak koncentracije, osjećaj nemira, pretjerana briga, anksioznost itd.) i ponašajni (npr. smanjen/povećan apetit, nesanica, povlačenje, agresija itd.). Po kojim znakovima znate da ste pod stresom, a po kojim Vaše dijete? Gdje u tijelu osjećate da ste pod stresom? Koje emocije se tada javljaju? U prepoznavanju znakova da ste pod stresom, može Vam pomoći radni listić „Kako znam da se ne osjećam dobro?“ koji možete preuzeti klikom na link.
Ovo sam ja, a tko si ti?
U užurbanoj svakodnevnici često zaboravimo važnost kvalitetno provedenog vremena s članovima obitelji kao i kvalitetnih razgovora koji idu dalje od pitanja „Kako je bilo u školi?“ ili „Koju si ocjenu dobio/la?“. U razdoblju adolescencije, mlada osoba istražuje svoj identitet i mijenja se zbog čega nam roditelji često kažu kako više ne mogu prepoznati svoje dijete. Aktivnost „Ovo sam ja, a tko si ti?“ omogućava međusobno upoznavanje i istraživanje osobina, interesa, želja i potreba Vašeg djeteta i Vas.
Pribor: papir i olovka
Razmislite o tome što biste htjeli saznati jedno o drugome i svoja pitanja zapišite na papir. Pitanja se mogu odnositi na interese, želje, osobine, karakteristike, stavove i sl. Prilikom osmišljavanja pitanja, vodite se time da želite što bolje upoznati dijete i njegov pogled na svijet. Također, važno je međusobno poštivati granice i privatnost, stoga prije nego što počnete postavljati pitanja jedno drugome, uvedite pravilo prema kojem možete preskočiti pitanje. Drugim riječima, „Ne želim odgovoriti na to pitanje.“ je sasvim u redu odgovor ako Vaše dijete ili Vi ne želite ili niste spremni odgovoriti na postavljeno pitanje i taj odgovor je važno poštovati. Isto tako, često slušamo kako bismo odgovorili, a ne kako bismo zaista razumjeli drugu osobu. Prema tome, prilikom dobivanja odgovora na pitanje bitno je otvoreno, bez kritiziranja, s razumijevanjem slušati i pokazati istinski interes za dijete i ono što Vam ono ima za reći. Druga opcija je da, prije nego si međusobno počnete postavljati pitanja, pokušate samostalno na njih odgovoriti odnosno da pokušate procijeniti kako bi druga osoba u paru odgovorila na to pitanje, a onda kasnije usporedite koliko se vaš odgovor razlikovao od odgovora koji ste dobili.
Želio/la bih…
Tijekom adolescencije, mladi se odvajaju od svojih roditelja i veću važnost pridaju vršnjacima s kojima provode sve više vremena. Iako im je važna slobodna i samostalnost, mladima je i dalje potrebna podrška i ljubav roditelja stoga je bitno na kvalitetan način provesti zajedničko vrijeme. Upravo aktivnost „Želio/la bih…“ omogućava djetetu da samostalno odabere kako ćete provesti prijepodne, poslijepodne ili cijeli dan te otvara prostor za vaše kvalitetno zajedničko vrijeme.
Razgovarajte s djetetom o tome kako bi izgledao njegov/njezin savršeni dan. Kako bi započeo/la dan? Što bi radio/la tijekom dana? Kako bi dan završio? Uzimajući u obzir dob djeteta, ponudite mogućnost da zajedno isplanirate dan ili dio dana po njegovim/njezinim željama. Ako ono što dijete odabere nije trenutno realno da ostvarite, pokušajte zajedno pronaći neku adekvatnu zamjenu za djetetov odabir. Prilikom planiranja dana budite otvoreni za djetetove prijedloge, tko zna možda baš otkrijete neku novu aktivnost u kojoj i u buduće možete zajedno uživati. Nakon što isplanirate cijeli ili dio dana, ostaje još zabavniji dio – da svoj plan pretvorite u stvarnost.
