Flaming, bombing, happy slapping, sextortion, cybergrooming…
Koliko su ti poznati ovi pojmovi?
Do sada smo se dotaknuli različitih oblika nasilja koji se mogu pojaviti u vezi – fizičko nasilje, psihičko ili emocionalno nasilje, seksualno nasilje. Međutim, razvojem tehnologije, interneta i društvenih mreža pojavio se i novi oblik nasilja točnije elektroničko nasilje odnosno cyberbulling.
Elektroničko nasilje se odnosi na korištenje tehnologije za ponavljano, namjerno i neprijateljsko ponašanje s ciljem nanošenja boli, povrede ili štete drugoj osobi (Cesar, 2016). Postoje različiti oblici elektroničkog nasilja, a neki od njih su (Nastavno – klinički centar Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta, 2021):
- Online uznemiravanje – slanje uvredljivih poruka kako bi se uznemirilo i vrijeđalo drugu osobu
- Online klevetanje i dezinformiranje – slanje ili objavljivanje štetnih, neistinitih ili okrutnih izjava o nekoj osobi
- Online razotkrivanje – otkrivanje tajni, osobnih podataka, fotografija i privatnih informacija te njihovo slanje ili objavljivanje bez pristanka osobe
- Lažno prikazivanje – pretvaranje osobe da je netko drugi te slanje ili objavljivanje materijala koji narušavaju ugled te osobe (npr. lažni profili na društvenim mrežama)
- Krađa identiteta – krađa zaporki ili lažno predstavljanje, a zatim slanje poruka i fotografija da se osoba dovede u opasnost ili našteti njezinu ugledu
- Socijalno isključivanje – aktivnosti kojima se namjerno isključuje, odbacuje ili briše osobu iz neke online grupe ili popisa prijatelja
- Online sukobljavanje (flaming) – slanje uvredljivih i agresivnih poruka s ciljem poticanja mrežnih sukoba i nasilja
- Bombing – uzastopno obasipanje osobe velikim brojem kopija jedne poruke, što uzrokuje usporavanje i/ili prestanak rada određene aplikacije ili uređaja
- Snimanje napada (happy slapping) – snimanje napada na drugu osobu od strane grupe te slanje video snimki ili objavljivanje istih na internetu
- Catfishing – otvaranje lažnih profila pomoću kojih napadač navodi drugu osobu na ljubavnu vezu putem interneta
Neki od ovdje opisanih oblika elektroničkog nasilja mogu se pojaviti i u vezama mladih odnosno tijekom veze ili nakon prekida.
Jedan od oblika elektroničkog nasilja je i elektroničko seksualno nasilje koje uključuje slanje i dijeljenje sadržaja seksualne prirode koji služe za seksualno uznemiravanje druge osobe i zadovoljenje vlastitih seksualnih potreba (Mihalević, 2020). Neki od mogućih oblika su nasilnički sexting (prosljeđivanje obnaženih ili seksualno eksplicitnih fotografija bez pristanka osobe koje su dobivene putem sextinga), osvetnička pornografija (objavljivanje privatnih fotografija ili video zapisa seksualnog sadržaja kako bi se žrtvi nanijela šteta), sextortion (prijetnje objavom i prosljeđivanjem seksualno eksplicitnih fotografija ako se žrtva na neki način ne uključi u daljnje seksualne aktivnosti) te “creepshots” ili digitalni voajerizam (snimanje fotografija ili videa intimnih dijelova tijela žene, kako bi ih se kasnije koristilo za vlastito seksualno zadovoljstvo i moguće objavljivanje). Također, jedna vrsta elektroničkog seksualnog nasilja cybergrooming koji se odnosi na upoznavanje i zbližavanje odrasle osobe s djetetom/mladom osobom s ciljem seksualnog zlostavljanja, često s namjerom da se zlostavljanje nastavi i u “offline” svijetu (Carven i sur., 2006 prema Mihaljević, 2020).
Za razliku od klasičnih oblika nasilja (fizičko, psihičko i seksualno nasilje), elektroničko nasilje je neizravno i prikriveno, ponavlja se na način da žrtva ima stalan pristup uvredljivom sadržaju, uvredljiv sadržaj se brzo širi i vidljiv je većem broju osoba, žrtva je neprestano dostupna počinitelju te anonimnost kod počinitelja može izazvati percepciju odsustva odgovornosti ili stav da se ne moraju pridržavati pravila (Nastavno – klinički centar Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta, 2021).
Važno je reći kako elektroničko nasilje, jednako kao i drugi oblici nasilja, ostavlja negativne posljedice na osobni, obiteljski, školski i društveni život mlade osobe koja doživljava nasilje. Stigmatizacija i etiketiranje, tuga, ljutnja, anksioznost, depresivnost, usamljenost, loša slika o sebi, nisko samopoštovanje i samopouzdanje, samoozljeđivanje, suicidalne misli, samo su neke od posljedica elektroničkog nasilja koje osoba može osjetiti u trenutku kada doživljava nasilje, neposredno poslije ili značajno vrijeme nakon što je nasilje završilo (Mihaljević, 2020).
Jesi li se ti susreo/la s elektroničkim nasiljem? Ako je tvoj odgovor da, zapamti da nasilno ponašanje nikada nije opravdano i prihvatljivo! Obrati se odrasloj osobi od povjerenja ili klikom na link pronađi sigurno mjesto na kojem možeš pričati i potražiti pomoć i podršku.
Izvori:
Cesar, S. (2016). Nasilne veze su bezveze. Zagreb: CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
Mihaljević, K. (2020). #surfajbezstraha. Zagreb: Ženska soba.
Putokaz za uspješno savladavanje izazova odrastanja (2021). Nastavno – klinički centar Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta. Preuzeto 31.10.2023. s https://centar.erf.unizg.hr/dan-borbe-protiv-vrsnjackog-nasilja/.
